Povijest
Prepreka sadnji vinove loze
Jedna stavka bila je prepreka lokalnom stanovništvu koje se bavilo poljoprivredom u polju Jezero. Kao što i samo ime kaže, Jezero je do prije 86 godina zapravo bilo jedna velika lokva vode, i tako izravno stvaralo smetnju poljoprivrednim obiteljima kod uzgoja cjelogodišnjih usjeva.
Zbog toga su stanovnici okolnih naselja bili primorani saditi kulture kratke vegetacije (povrće), a vinova loza se sadi na površinama iznad samog polja Jezero i na parcelama u mjestima gdje su živjeli mještani.

Otvaranjem tunela Maričevac-Krotuša 1938. godine, koji je akumulirao vodene tokove iz polja Jezero, situacija se uvelike promijenila i otvorila novi “bazen” mogućnosti poljoprivredne proizvodnje.
Iz godine u godinu povećava se fond zasađenih trsova koji s vremenom počinju davati plodove koji se krajem jeseni ručno beru i prodaju lokalnoj vinariji „Vrgorka“.
Razdoblje nakon tunela (do sredine 1960-ih)
Preporod u 21.stoljeću
Svoj preporod ova je sorta doživjela 2007. godine kada smo na preporuku inženjerke agronomije iz Mostara zasadili prvih 1.700 trsova sorte Trnak i time započeli novi val sorti koje konkuriraju etabliranim i široko popularnim sortama.
Za nas je ta nova sorta bila svojevrsna enigma jer osim kratkih priča iz sjećanja moje bake Ljubice, nismo imali previše tehničkih podataka. U početku nismo znali što očekivati od Trnka jer nije postojao stručni zapis ili slika koja bi potvrdila određene fizičke i kvalitativne karakteristike ove sorte.
U to vrijeme moglo se kupiti na desetke raznih knjiga o popularnim sortama poput Plavca Malog, Malvazije istarske, Merlota, Graševine, Chardonnaya,… ali ne i o skoro izumrloj sorti Trnak. Napisali smo pravu knjigu sa svojim iskustvima, doslovno od vađenja prvih korova do prvog vina 2010. godine.
Rani koraci
Sjećam se prvih dana kada smo lozu sadili ručno i sljedeće 3 godine mehanički uklanjali svaki korov. Proletjele su tri godine i 2010. godine napravili smo prvo vino od Trnka u ovom dijelu Dalmacije. Iduće godine dobili smo dozvolu za promet, za nas zeleno svjetlo.
Imam puno priča za ispričati, a jedna od njih je da smo prvi Rose napravili od Trnka, u maloj nakladi od 40 boca koje su dijelom potrošene, a drugi dio je anegdota koju ostavljam za kasnije .
Danas imamo praksu mehaničkog uklanjanja korova, što oduzima više vremena, ali imamo garanciju da je grožđe ekološki prihvatljivo.
Interes drugih vinara
Nakon nas i drugi domaći vinari počeli su ulagati u manje nasade Trnaka. Iako smo jedinstveni u izboru sorte, načini nam se mijenjaju kroz godine, što je i normalno u procesu rada na nečemu doista nepoznatom i novom za nepce potrošača naviknutih na etablirana dalmatinska vina.
Počeli smo od nule, koristeći znanstveno dokazane metode uzgoja i proizvodnje. Naša strast i predanost revitalizirali su ovu zaboravljenu sortu, vraćajući joj stari sjaj.
Sadašnjost
Trnak je danas simbol povratka korijenima i svjedočanstvo upornosti domaćih vinogradara. Svaka čaša Trnka predstavlja okus prošlosti i obećanje budućnosti – ta će tradicija živjeti.
Naš put s Trnkom ne treba prolazne trendove i modne ukuse. Jer sorta je jedinstvena i zaslužuje svoje mjesto pod suncem. Nije za svako nepce, ali voli biti kušano. Pokazuje snažan karakter, divljinu i širinu aroma, ali najdraži nam je balans elemenata u vinu koje proizvodimo.
Trnak treba vremena i iskustva da se probije i pokaže svoju smjelost i uravnoteženost u vinskom svijetu. Čak i bez pretjerane usporedbe s drugim sortama iz Dalmacije.
Pratite nas dalje
Pratite nas na društvenim mrežama za nove objave u budućnosti, podijelite objavu ako vam se sviđa i počastite se finom kapljicom do sljedeće objave.