Trnak – vinski preporod u Dalmaciji

Otkrijte preporod Trnka u Dalmaciji, gotovo zaboravljene sorte crnog grožđa.

Povijest

Tijekom prošlog stoljeća brojne su obitelji u unutrašnjosti i primorju Dalmacije uzgajale vinovu lozu. Manji dio za osobne potrebe, a veći dio za robnu razmjenu.
Iako je novac postojao prije 80+ godina, za manje imućne obitelji razmjena je bila ključ napretka. Svaki vikend obitelji su odlazile na lokalne tržnice u najbližem gradu i mijenjale jednu robu za drugu.
Ako ste proizveli vino, mogli ste ga zamijeniti za komad tkanine ili kože ili odmah osigurati određenu količinu hrane za svoju obitelj. Robnom trgovinom ostvaren je i izgrađen možda najbolji element naše civilizacije: komunikacija i usmena predaja.
U vrijeme kada niste imali internet, telefon, TV, odlazili ste na trg gdje su se ljudi okupljali i razmjenjivali informacije, a često i pjevali. U tim trenucima ljudi bi nakratko zaboravili svoje materijalno stanje te bi se prepustili čarima druženja i pričali o svojim dogodovštinama.
Ili biste osobi koju ste tek upoznali pričali o jakom i mirisnom vinu koje ste proizveli.

Prepreka sadnji vinove loze

Jedna stavka bila je prepreka lokalnom stanovništvu koje se bavilo poljoprivredom u polju Jezero. Kao što i samo ime kaže, Jezero je do prije 86 godina zapravo bilo jedna velika lokva vode, i tako izravno stvaralo smetnju poljoprivrednim obiteljima kod uzgoja cjelogodišnjih usjeva.

Zbog toga su stanovnici okolnih naselja bili primorani saditi kulture kratke vegetacije (povrće), a vinova loza se sadi na površinama iznad samog polja Jezero i na parcelama u mjestima gdje su živjeli mještani.

Slika 1. Polje Jezero pod vodom, kolorizirano putem AI

Otvaranjem tunela Maričevac-Krotuša 1938. godine, koji je akumulirao vodene tokove iz polja Jezero, situacija se uvelike promijenila i otvorila novi “bazen” mogućnosti poljoprivredne proizvodnje.

Iz godine u godinu povećava se fond zasađenih trsova koji s vremenom počinju davati plodove koji se krajem jeseni ručno beru i prodaju lokalnoj vinariji „Vrgorka“.

Razdoblje nakon tunela (do sredine 1960-ih)

Među brojnim sortama, Trnak je bio poseban po velikim i sočnim bobicama. Uspijevala je i na iskrčenom terenu obraslom trnjem, a često se sadila kao pergola ispred kuća radi hlada. Trnak je bio srce obiteljskih vinograda u Dalmatinskoj Zagori, posebice u okolici Vrgorca i Imotskog, izazivajući divljenje domaćih vinogradara.
S vremenom su Trnak zbog manjeg prinosa istisnule isplativije sorte. U socijalističkoj Jugoslaviji državna su poduzeća bila usmjerena na količinu i izvoz, gdje Trnak nije mogao konkurirati s prinosom od maksimalno 1 kilogram po trsu. Zamijenile su je sorte Merlot, Medna, Plavina i druge, koje su zbog prinosa bile na dobrom glasu u polju Jezero.
Danas bi bilo relativno lakše i jeftinije prijeći na novu sortu grožđa i eksperimentirati, ali u vrijeme kada je egzistencija cijelih obitelji i obiteljskih zajednica bila upitna, drugog izbora nije bilo.
Odluke su se morale donositi bez kompromisa.

Preporod u 21.stoljeću

Svoj preporod ova je sorta doživjela 2007. godine kada smo na preporuku inženjerke agronomije iz Mostara zasadili prvih 1.700 trsova sorte Trnak i time započeli novi val sorti koje konkuriraju etabliranim i široko popularnim sortama.

Za nas je ta nova sorta bila svojevrsna enigma jer osim kratkih priča iz sjećanja moje bake Ljubice, nismo imali previše tehničkih podataka. U početku nismo znali što očekivati od Trnka jer nije postojao stručni zapis ili slika koja bi potvrdila određene fizičke i kvalitativne karakteristike ove sorte.

U to vrijeme moglo se kupiti na desetke raznih knjiga o popularnim sortama poput Plavca Malog, Malvazije istarske, Merlota, Graševine, Chardonnaya,… ali ne i o skoro izumrloj sorti Trnak. Napisali smo pravu knjigu sa svojim iskustvima, doslovno od vađenja prvih korova do prvog vina 2010. godine.

Rani koraci

Sjećam se prvih dana kada smo lozu sadili ručno i sljedeće 3 godine mehanički uklanjali svaki korov. Proletjele su tri godine i 2010. godine napravili smo prvo vino od Trnka u ovom dijelu Dalmacije. Iduće godine dobili smo dozvolu za promet, za nas zeleno svjetlo.

Imam puno priča za ispričati, a jedna od njih je da smo prvi Rose napravili od Trnka, u maloj nakladi od 40 boca koje su dijelom potrošene, a drugi dio je anegdota koju ostavljam za kasnije .

Danas imamo praksu mehaničkog uklanjanja korova, što oduzima više vremena, ali imamo garanciju da je grožđe ekološki prihvatljivo.

Interes drugih vinara

Nakon nas i drugi domaći vinari počeli su ulagati u manje nasade Trnaka. Iako smo jedinstveni u izboru sorte, načini nam se mijenjaju kroz godine, što je i normalno u procesu rada na nečemu doista nepoznatom i novom za nepce potrošača naviknutih na etablirana dalmatinska vina.

Počeli smo od nule, koristeći znanstveno dokazane metode uzgoja i proizvodnje. Naša strast i predanost revitalizirali su ovu zaboravljenu sortu, vraćajući joj stari sjaj.

Sadašnjost

Trnak je danas simbol povratka korijenima i svjedočanstvo upornosti domaćih vinogradara. Svaka čaša Trnka predstavlja okus prošlosti i obećanje budućnosti – ta će tradicija živjeti.

Naš put s Trnkom ne treba prolazne trendove i modne ukuse. Jer sorta je jedinstvena i zaslužuje svoje mjesto pod suncem. Nije za svako nepce, ali voli biti kušano. Pokazuje snažan karakter, divljinu i širinu aroma, ali najdraži nam je balans elemenata u vinu koje proizvodimo.

Trnak treba vremena i iskustva da se probije i pokaže svoju smjelost i uravnoteženost u vinskom svijetu. Čak i bez pretjerane usporedbe s drugim sortama iz Dalmacije.

Pratite nas dalje

Ovo je moj prvi blog u kojem vam namjeravam govoriti o tome što i kako mi vidimo svijet vina na primjeru naše perjanice. Mislim da može pronaći svoje mjesto u ovom digitalnom i fizičkom svijetu.
Iako smo mali, imamo puno toga za ispričati. Teme se kreću od grožđa, klimatskih promjena, vina, te sve aktualnijeg vinskog turizma.

Pratite nas na društvenim mrežama za nove objave u budućnosti, podijelite objavu ako vam se sviđa i počastite se finom kapljicom do sljedeće objave.

Udio:

Najnoviji postovi

Pretplatite se na newsletter

Imate li više od 18 godina?

Moramo se uvjeriti da ste punoljetni prije ulaska na ovu web stranicu